VODIČ

VIS, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 90,3 km2 (dug 17 km, širok do 8 km); 4338 stan.; najviši vrh Hum (587 m). Uza zapadnu obalu otoka je prostrani zaljev Komiža s pješčanim dnom. Južna obala ima niz manjih uvala (Travna vela, Travna mala, Stiniva, Ruda, Teleška vela, Ploče i dr.). Naselje i luka Vis leži na sjevernoj obali otoka, gdje ima klifova, a ističe se Gradac (100 m). Uz jugoistočnu obalu otoka su otočići Ravnik, Budihovac, Parzanj i Greben. Otok Vis je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vjetrovima. Prosječna temperatura zraka tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja 24 °C, a siječnja 8,8 °C; godišnja količina oborina 557 mm (ljeti svega oko 40 mm). Žive vode nema, osim nekoliko vrela kod Komiže. Suvremeno opremljeno vodospremište sagrađeno je u Koritima. Vapnenačka otočna bila mjestimice su pod makijom. U plodnim dolinama, pokrivenim crvenicom i mjestimice pješčanim nanosima, uzgaja se pretežno vinova loza. Glavna naselja na otoku, Vis i Komiža, međusobno su povezana cestom i brodskim linijama. Uz vinogradarstvo (moderna industrijska vinara) i povrtlarstvo (rano povrće) veliko gospodarsko značenje ima ribolov (tvornica za konzerviranje ribe u Komiži). Na otoku je rasadnik palma. Turizam postaje sve značajnijom gospodarskom djelatnošću.

Vis je naseljen još u doba neolitika - gradine. Ilirski Liburni u ¨ VI. ili u ¨ V. st. formiraju svoju državicu na čelu s kraljem Jonijem. Sirakuški tiranin Dionizije Stariji u početku ¨ IV. st. osniva na osvojenom otoku koloniju Issa, na području današnjeg mjesta Vis. Issa je poslije samostalan polis, kuje vlastiti novac i osniva kolonije (Lumbarda, Trogir, Stobreč). Od ¨ 47. potpuno je u rimskoj vlasti. Antička Issa srušena je vjerojatno u vrijeme Seobe naroda. U srednjem vijeku otok je najprije u vlasti Bizanta, a zatim u sastavu Hrvatske. God. 997. otok doživljava teški napad Venecijanaca. Kad je kralj Ladislav Napuljski 1409. prodao Veneciji svoja prava na Dalmaciju, dolazi i Vis (1420.) pod Veneciju. Zbog opasnosti od pirata, naselja se formiraju pretežno u unutrašnjosti otoka; glavno mjesto je bilo Velo Selo. Krajem XV. st. otok su poharale trupe napuljskoga kralja Ferrantea I., a veća naselja nastaju na obali, Komiža i Luka sv. Jurja (današnji Vis). Administrativno je otok stoljećima bio vezan za Hvar. Nakon pada Venecije drže ga 1797.-1805. Austrija, 1805.-11. Francuska, 1811.-14. Engleska, koja tu izgrađuje svoje jako pomorsko uporište, a 1814.-1918. opet Austrija. U ratu između Italije i Austrije 1866. odigrala se 20. VII. blizu sjeverne obale Visa jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka XIX. st. iz koje je austrijska flota, pod admiralom Tegetthoffom, izašla kao pobjednik. Poslije talijanske okupacije 1918.-20., Vis je vraćen matici zemlji. God. 1944. bio je sjedište Titova štaba.